Пређи на главни садржај

Постови

HOMEOSTAZA šta je to

    Pojam homeostaze se pojavljuje još u 19.veku. Homeostaza je skup procesa u telu koji imaju za cilj održavanje ravnoteže. Može se reći da je homeostaza proces održavanja svih funkcija tela u balansu. Može se reći i da je homeostaza veza, ravnoteža između trenutno aktuelnog i optimalnog stanja organizma.     Homeosstazu možemo sagledati iz nekoliko uglova, kao održavanje nagona, bioloških faktora i psiholoških procesa i pojava.    Nagoni su stanja pobuđenosti organizma kod određene fiziološke potrebe i težnja da tu potrebu zadovoljimo.. Primarni nagoni su glad,žeđ, bol, materinstvo, potreba za snom, za kiseonikom, seksualni nagon. Kada se javi neravnoteža, kaže se da se pojavio homeostatski motiv. On pokreće motivacioni krug tako što na primer ako je količina vode u telu ispod optimalne, osetimo žeđ, to je motiv da popijemo vodu, dovedemo hidriranost organizma u optimum i tako je žeđ nestala. Isto se odnosi na glad. Ovo su primarni ili osnovno nagoni...
Недавни постови

Likvor šta je, uloga i zanimljivosti

     Likvor je tečnost koja se nalazi oko mozga i kičmene moždine. Najviše je ima u srednjoj od tri moždanih ovojnica koje štite mozak i kičmenu moždinu.        Moždane ovojnice su: spoljašnja dura mater- tvrda i prva naleže na lobanju, srednja paučinasta- arahnoidea i meka- piamater koja naleže na mozak. Između njih kruži likvorska tečnost pa sve do kraja kičmene moždine.        Nastaje u posebnim ćelijama u moždanim komorama i iz njih ide u arahnoidalni prostor .       Moždane komore  grade  ventrikularni sistem i smeštene su u lobanji. Ima ih tri:       Bočne komore - parne su i imaju tri parna ogranka- prednji-čeoni, slepoočni i potiljačni i jedan  središnji deo. Međusobno su povezani u celinu a preko Monroovog otvora na  središnjem delu sa trećom moždanom komorom.        Treća moždana komora je između talamusa i hipotalamusa. Sa četvrtom komorom je povezana p...

Periferni nervni sistem ukratko

                                                   Periferni nervni sistem         Periferni nervni sistem je anatomski podeljen na dve grupe nerava koje povezuju mozak i kičmenu moždinu (CNS) sa ostalim delovima tela.              Prvu grupu čine 12 pari kranijalnih nerava-izlaze iz moždanog stabla;             Drugu grupu čine 31 par spinalnih nerava koji polaze iz kičmene moždine.          Periferni nervni sistem se još deli po funkciji na somatski i vegetativni,a vegetativni na simpatikus i parasimpatius.                                                                    KRANIJALN...

Centralni nervni sistem, osnovne informacije i podela

        Nervni sistem se deli na CENTRALNI I PERIFERNI                                                 CENTRALNI NERVNI SISTEM        Centralni nervni sistem čine mozak i kičmena moždina. Veza između mozga i kičmene moždine je produžena moždina.                                                  Kičmena moždina           Kičmena moždina se pruža kroz kičmeni kanal koji su formirali otvori u sredini pršljenova..  Kako svi pršljenovi imaju otvor kičmena moždina nesmetano prolazi kroz njih. Kičmena moždina je tako zaštićena od spoljašnjeg uticaja i od povreda.           Dugačka je oko 45cm kod odraslog čoveka.           Iz nje polazi...

Kičma osnovne informacije

               Svaki deo tela je važan, svaka kost, ali kičmeni stub je po mnogo čemu na prvom mestu.                   Šta gradi kičmu:  7 vratnih, 12 leđnih, 5 slabinskih, 5 krsnih i 4-5 repnih pršljenova.                Vratni ili cervikalnim, na nalazima se označavaju kao C1,C2...C7;                Leđni ili torakalni (grudni) skraćeno T1,T2,T3.....T12;                Slabinski ili lumbalni, najčešće pominjani, označeni kao L1...,L4 i L5;                Krsni ili sakralni od S1 do S5 koji grade krsnu ili trtičnu ili sakralnu kost- OS SACRUM;                Repni pršljenovi čine završetak kičmenog stuba, zovu se i kokcigealni, Co1 do Co4-Co5;              ...

OSNOVNE INFORMACIJE O ANATOMIJI I FIZIOLOGIJI ČOVEKA KOJE BI SVI MI TREBALI DA ZNAMO

 uvod     Šta je ljudsko telo   Oduvek me je građa i funkcija ljudskog tela interesovala i koliko sam je više upoznavala sve više sam joj se divila. Kako su se svi sistemi organa, tkiva i ćelija složno udružila u celinu koja savršeno funkcioniše. No, lako celine funkcionišu kada su elementi ispravni, isto kao i društvo, narod, ili mašina. Ono što samo ljudsko telo pa i telo životinja ima moć to je kompenzacija grešaka i neispravnosti kada se ceo sistem angažuje da se greške isprave ili nadoknade. Srećom po nas, svi ti mehanizmi samoisceljenja u telu rade a da toga nismo ni svesni.   U vremenu interneta i pristupačnosti informacijama možemo saznati sve od toga kada nas nešto zaboli šta to znači pa do preporučenih zvaničnih ili alternativnih lekova. Na žalost sve je više neistina i ličnog interesa u širenju informacija. Lično sam opredeljenja da su nauka i alternativa nerazdvojive i da treba uvažiti oba pristupa. Za početek ću u tekstovima o anatomiji i fizio...

Zašto MOĆ DODIRA?

Zato što o dodiru možemo knjigu da napišemo. Svako svoju. Šta sve prenesemo kada dodirnemo svoje dete prvi put, kada dodirnemo sa puno saosećanja osobu kojoj treba pomoć, kada dotaknemo onog najdražeg životnog saputnika, prvu ljubav... Kada mazimo kućnog ljubimca, ili opipamo svilenu haljinu koju "moramo" da imamo... Kada dotaknemo cvet koji smo dobili kao simbol neke svečanosti, ili smo prvi put dotakli morsku vodu svojim stopalima... Kada pogledom dotaknemo onu crtu koja odvaja more i nebo i nagoveštava da je Zemlja okrugla.  Kada dotaknemo u sebi onaj osećaj koji nam kaže: Da, tako je... Možeš ti to.. Radi svih ovih divnih trenutaka koji se dešavaju gotovo neprekidno u našim životima.  Zato Moć dodira. Masaža je mnogo više od pojačavanja cirkulacije i ublažavanja bola. Masaža je posebno poglavlje. Upravo zato što je beskonačna moć dodira. Neka nam sopstveni dodir bude obogaćen onim najboljim iz prirode.  Svaka biljka ima svoju reč. Svaki dodir s...

Osvrt na narodnu medicinu - fitoterapija

Najrasprostranjeniji oblik naše narodne medicine je svakako fitoterapija ili lečenje travama. Danas je najzastupljenija primena lekovitog bilja u vidu čajeva, kako pojedinačnih, tako i čajnih mešavina za određene tegobe. Ne malo mesto zauzima i primena lekovitog bilja u preparatima koji se nanose spolja, na kožu. Svrha primene biljaka spolja bila je u vidu obloga - da bi se umirio bol, razne upale, zatim lečenje raznih oblika oštećenja na koži - povrede, opekotine, ujedi, kao i razne iritacije spoljnim i unutrašnjim faktorima. Kada naše lekovito bilje iskombinujemo sa kvalitetnim uljima i buterima, uz dodatak etarskih ulja, dobijamo nakvalitetnije preparate za negu kože lica i tela. Sve što na kožu nanesemo, delovaće ne samo na kožu nego i na ceo naš organizam. Imajući to na umu, kada sam počela da radim masaže pre 15 godina, odmah sam se odlučila da povedem računa o tome koja ulja koristim. Kako masaža traje u proseku sat vremena i radi se skoro cela površina tela, jasno je ...