Пређи на главни садржај

Periferni nervni sistem ukratko

                                                   Periferni nervni sistem

        Periferni nervni sistem je anatomski podeljen na dve grupe nerava koje povezuju mozak i kičmenu moždinu (CNS) sa ostalim delovima tela. 

            Prvu grupu čine 12 pari kranijalnih nerava-izlaze iz moždanog stabla;

            Drugu grupu čine 31 par spinalnih nerava koji polaze iz kičmene moždine. 

        Periferni nervni sistem se još deli po funkciji na somatski i vegetativni,a vegetativni na simpatikus i parasimpatius. 


                                                                  KRANIJALNI NERVI

 

               



                              Kranijalni nervi po funkciji mogu biti motorni, senzitivni i mešoviti. 

     Motorni kranijalni (lobanjski) nervi kreću od moždanog stabla i prenose signale,nadražaje do poprečno-prugastih mišića na periferiji. 

     Senzitivni kranijalni nervi prenose informacije od čulnih organa preko gangliona do odgovarajućih čulnih centara u CNS.

     Mešoviti lobanjski nervi sadrže i motorna i senzitivna nervna vlakna.  

       1. Mirisni, oflaktorni nerv-gradi snop nerava koji prenosi osećaj mirisa do centralnog nervnog sistema. On je senzitivan jer prenosi čulnu informaciju do odgovarajućeg centra za miris u CNS.

       2. Vidni nerv. prenosi vizualne nadražaje, zadužen je za čulo vida, isto je senzitivan

       3.4.i 6.nerv inerviđu mišiće koji pokreću oči. To su motorni nervi.

       5.Trograni ili trigeminalni (Trigeminus) je mešoviti nerv, jedna njegova grana služi za senzorni prijem iz područja lica i dve grane inervišu mišiće gornje i donje vilice.

        7. Facijalni nerv inerviše mimične mišiće lica , prima čulne informacije iz dve trećine jezika i odvodi ih do centara za čulo ukusa, i inerviše pljuvačne i čulne žlezde.

         8. Tremno-pužni nerv ima dve grane, jedna prenosi zvučne informacije do centara za sluh i druga grana je odgovorna za osećaj ravnoteže.

         9. Jezičnoždrelni nerv prima informacije iz zadnje trećine jezika  i inerviše parotidnu žlezdu.

        10. Vagus nerv,nerv lutalica, inerviše mišiće za gutanje i varenje, kontroliše mišiće koji stvaraju glas i pruža parasimpatička vlakna koja inervišu većinu grudnih i trbušnih organa.

        11.nerv je pomoćnik Vagus nerva.

        12.Podjezični nerv inerviše jezičnu muskulaturu.





                                                       SPINALNI NERVI

          Spinalni nervi ili kičmeni nervi su mešoviti nervi, postoji 31 par i polaze sa kičmene moždine pomoću dva korena: prednji koren polazi sa prednjih rogova sive mase kičmene moždine i njih čine pretežno motorna nervna vlakna za inervaciju mišića udova i trupa; i zadnji koren  koji polazi sa zadnjih rogova sive mase kičmene moždine, grade ga senzitivna nervna vlaknać

          Po izlasku iz kičmene moždine, korenovi nerava se spajaju i grade kičmeni živac. Živac izlazi kroz međupršljenski otvor.


                 



                     Funkcionalna podela perifernog nervnog sistema je i na na somatski i autonomni nervni sistem. 

                      Somatska je pod kontrolom naše volje i on inerviše poprečno prugastu mskulaturu i zadužen je za senzitivnu inervaciju kože -za dodir,bol,temperaturu....

                      Autonomni ili nezavisni  ili vegetativni radi apsolutno mimo naše svesti i kontrole. On kontroliše telesne funkcije poput disanja, varenja, rada srca itd. Autonomni nervni sistem je podeljen na SIMPATIKUS I PARASIMPATIKUS. Podela je jasno prikazana na slici.

 

                



                              


                  

Коментари

Najčitaniji postovi

Kičma osnovne informacije

               Svaki deo tela je važan, svaka kost, ali kičmeni stub je po mnogo čemu na prvom mestu.                   Šta gradi kičmu:  7 vratnih, 12 leđnih, 5 slabinskih, 5 krsnih i 4-5 repnih pršljenova.                Vratni ili cervikalnim, na nalazima se označavaju kao C1,C2...C7;                Leđni ili torakalni (grudni) skraćeno T1,T2,T3.....T12;                Slabinski ili lumbalni, najčešće pominjani, označeni kao L1...,L4 i L5;                Krsni ili sakralni od S1 do S5 koji grade krsnu ili trtičnu ili sakralnu kost- OS SACRUM;                Repni pršljenovi čine završetak kičmenog stuba, zovu se i kokcigealni, Co1 do Co4-Co5;              ...